Ključne razlike, rizici i izazoviVolontiranje zaposlenika u profitnom sektoru u Hrvatskoj iz godine u godinu postaje raširenije, kako po broju poslodavaca, tako po broju zaposlenika koji volontira u zajednici. Volontiranje se u poslovnom svijetu tretira kao dio suvremenog poslovanja i upravljanja ljudskim potencijalima. Sve više tvrtki i kod nas prepoznaje svoj interes ali i vrijednost...
Sukladno aktualnim problemima i nedostacima u lokalnoj zajednici dolazi do njene otpornosti. Iz otpornosti proizlazi povezanosti njenih stanovnika, njihove međusobne lojalnosti i zajedničke suradnje, a u koje djelovanje su uključeni, osim stanovnika pojedine zajednice i javne institucije, poduzetnici, udruge i drugi. U tom slučaju zajednica kao takva prati trend i prepoznaje potrebe svojih...
Volontiranje u Hrvatskoj postaje sve više važan dio društvenog života. Volonteri pomažu i uključuju se u društveno korisne aktivnosti bez financijske koristi, a zauzvrat stječu nova iskustva, znanja i osjećaj zadovoljstva. Njihov rad doprinosi boljem životu u zajednici i jača solidarnost među ljudima. Volonterstvo je kod nas posebno dolazila do izražaja u kriznim situacijama. Primjer je potres u...
Prema Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (NN 121/14, 114/22), ( Zakon) udruge, zaklade i druge neprofitne organizacije moraju planirati svoje prihode i rashode i to do 31.12. tekuće godine za sljedeću kalendarsku godinu. Financijski plan treba biti realan, transparentan, dovoljno detaljan i u skladu s ciljevima zbog kojih udruga postoji ite biti usklađen s...
1. Pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 105/25) propisuje: naknadu za vrijeme bolovanja do 42 dana isplaćuje poslodavac iz vlastitih sredstava, za invalide rada naknada na teret poslodavca vrijedi do 7 dana, od 43. dana, odnosno od 8. dana bolovanja invalida rada, naknadu i dalje isplaćuje poslodavac, ali na teret HZZO-a. Poslodavac podnosi...
Udruge, zaklade, umjetničke organizacije i ostale organizacije civilnoga društva su neprofitneorganizacije – što znači da se naša vrijednost neće izražavati kroz profit i prihode nego krozdoprinos društvu, zajednici, našim korisnicima. U tom kontekstu vidljivost i kako nas sedoživljava i prepoznaje u javnosti, ima prilično važnu ulogu. Kad mi govorimo o vidljivostionda manje govorimo o...
Kako se bliži vrijeme godišnjih odmora, poslodavci se u sve većoj mjeri odlučuju na isplatu regresa radnicima. Pravo na godišnji odmor regulirano je Zakonom o radu no isplata regresa nije obveza poslodavca osim ako nije regulirana kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili definirana ugovorom o radu. U slučaju da poslodavac nema predviđenu isplatu regresa u nekom od navedenih dokumenata, onda...
Kako se u posljednje udruge sve češće javljaju s upitima o izdavanju i arhiviranju e-računa, takodonosimo neka pojašnjenja ove teme i odgovore na najčešće nedoumice.Početkom 2025. godine intenzivnije se počelo govoriti o obvezi arhiviranja e-računa. Informacijskiposrednici (kao što je primjerice Fina) počeli su slati obavijesti korisnicima da će se arhive izbrisati svimakoji s njima nemaju...
Rad u neprofitnom sektoru pruža nam stvarno gotovo svakodnevno osjećaj svrhe i odgovore na pitanja zašto radimo aktivnosti koje radimo i zašto smo odabrali raditi baš s određenom skupinom korisnika. Povratne informacije o kvaliteti našeg rada i učinkovitosti dobivamo već tijekom provedbe aktivnosti i projekata. To su lijepe strane rada u neprofitnom sektoru, međutim ima i onih koji nas plaše i...
Jedna od svakodnevnih situacija i nerijetko briga voditelja i financijaša organizacija ciivlnoga društva je održivost djelovanja organizacija ali i održivost radnih mjesta. Sa strane gledajući, čini se da mi u udrugama, zakladama, sindikatima imamo osigurane plaće kao u, primjerice, javnom sektoru od trenutka zaposlenja pa do mirovine ili barem dok ne nađemo neko drugo radno mjesto koje bolje...
Program regionalnog razvoja civilnoga društva