Poznajete li ljude koji ne izlaze na izbore jer vjeruju kako ne mogu ni na što utjecati. „Svejedno je za koga glasam, i tako su svi isti“, čuti ćete njihovu argumentaciju. Vjerojatno je da oni vjeruju kao i mnogi drugi da o promjenama u njihovom kvartu ili gradu odlučuju isključivo političari, ili lokalna vlast koju ionako nisu oni odabrali. Vjerojatno ste okruženi takvim razmišljanjima ili ste ih barem čuli. Međutim, stvarnost i iskustvo nas koji djelujemo u neprofitnom sektoru pokazuje upravo drugačiju situaciju – upravo građani često pokreću najvažnije promjene na razini susjedstva i mjesne zajednice. Kada se nekoliko ljudi okupi oko zajedničkog problema ili ideje za bolji život, njihov entuzijazam pokreće druge, glas njih kao skupine postaje snažniji, a mogućnost da budu saslušani znatno se povećava.
Ima ljudi koji će negodovati i gunđati ali neće se pokrenuti da zagovaraju promjene. Lakše je iz fotelje i kauča ili obližnjeg kafića kritizirati nego se založiti za ideju jer se na taj način izlažemo mogućem porazu, scenariju u kojem smo ismijani ili kritizirani. A zalaganje za promjene je zapravo zagovaranje – tema ovog članka – za promjene koje će poboljšati kvalitetu života svih građana. Pritom imajmo na umu da zagovaranje ne bi trebalo biti sukobljavanje ili kritiziranje, nego predlaganje rješenja, poziv na suradnju i zajedničko djelovanje građana s onima koji imaju moć odlučivanja. Cilj zagovaranja je ukazati na problem i ponuditi prijedloge njegovog rješenja te ustrajati sve dok se problem ne riješi.
Naše zajednice u kojim živimo imaju svoje potrebe, nisu savršene i imaju puno prilika za razvoj i bolji život. U nekom kvartu nema klupa za roditelje dok paze na djecu koja se igraju u parku. U drugom kvartu je školsko igralište zastrašujuće mračno jer nema javne rasvjete. Kod nas u naselju Voltino nedostajala je autobusna linija do tržnice, premalo je biciklističkih staza do centra grada ili nema mjesta za parkiranje obitelji. Istraživanje koje smo 2018. godine proveli u jednoj velikoj zagrebačkoj četvrti među populacijom treće dobi pokazalo je da stariji građani žele više kulturnih događanja, programe za starije osobe i bolje gospodarenje otpadom. Sve su to teme oko kojih se građani mogu organizirati i zajednički djelovati, pogotovo uz podršku i kapacitete organizacija civilnoga društva.
Prvi korak zagovaranja je biti svjestan problema i želje za promjenom. Drugi korak je razgovarati sa susjedima i drugim stanovnicima na lokalnim mjestima okupljanja. Ispitajte dijele li i drugi vaše mišljenje, razgovarajte o mogućim rješenjima i pokušajte postaviti zajednički cilj. Kad ustanovite da vas je više koji dijelite mišljenje o potrebi za promjenom u zajednici onda već možete krenuti na sljedeće korake kao što su:
- organiziranje sastanaka susjeda ili poziva prema mjesnim odborima;
- upućivanje pisanih prijedloga mjesnom odboru kao najnižem obliku lokalne vlasti;
- organiziranje sastanaka s udrugama i ustanovama koje mogu pružiti podršku ali i infrastrukturu za sastanke građana;
- organiziranje konkretnih akcija koje su u domeni skupine građana kao što je čišćenje, uređenje prostora, obilježavanje rođendana ili naprosto organizacija druženja stanovnika;
- pokretanje društvenih mreža i informiranje građana putem društvenih mreža i lokalnih medija kao i pozivanje na volontiranje.
U kvartu gdje naša udruga djeluje primijetili smo kako građani nemaju saznanja da postoje dežurstva mjesnog odbora tijekom kojih mogu doći s problemom ali i prijedlogom rješenja. Vijećnici mjesnih odbora uglavnom ta dva sata dežurstva provedu u očekivanju građana koji ne dolaze. Nemojmo očekivati da će nas oni organizirati. Morat ćemo im slati dopise, dolaziti u sate dežurstva i zagovarati za postavljanje stupića gdje se automobili nepropisno parkiraju, sadnju trave na „istrošenom“ travnatom terenu parka za djecu, postavljanja ogledala na raskrižjima slabe preglednosti i slične probleme koje oni ne uočavaju, jer ne žive naše živote i ne kreću se našim ulicama.
Dobro zagovaranje temelji se na činjenicama. Uspješnije je govoriti činjenice nego negodovati bez činjenica. Umjesto “Ovdje je sve loše.”, puno je učinkovitije reći: “Na ovom raskrižju nema obilježenog pješačkog prijelaza kojim svakodnevno prolaze djeca na putu u školu. Predlažemo njegovo označavanje radi veće sigurnosti.” Takvi konkretni prijedlozi pokazuju da smo uočili problem, smatramo da je rješiv na razini lokalne zajednice i nudimo rješenje.
Malo nevesela vijest je da promjene ne dolaze uvijek brzo i da ćemo ih trebati malo ili dulje čekati. Nekada će biti potrebno više razgovora, ponovljeni dopisi ili više sastanaka prije nego što naš prijedlog bude prihvaćen.
Upravo zato u zagovaranju važnu ulogu imaju upornost, podrška, suradnja i zajednički cilj: unapređenje života stanovnika kvarta, zajednice, ulice. Svaki mali uspjeh – postavljena klupa, obnovljeno igralište, nova autobusna stanica ili organiziran program za starije osobe – pokazuje da se trud isplati i potiče građane da nastave sudjelovati u životu svoje zajednice. Uspjeh jedne inicijative pokrenut će i ohrabrit ekipu građana u drugom kvartu ili drugom gradu na zagovaranje za njihova rješenja problema.
Imajmo na umu da aktivni građani nisu oni koji samo ukazuju na probleme, nego oni koji sudjeluju u njihovom rješavanju. Ako se prepoznajete u opisu aktivnog građanina/građanke onda ste vi ti koji postavljajte pitanja, predlažete ideje, okupljate susjede i druge ljude i gradite partnerstvo s lokalnom zajednicom. Ovakvim pristupom ne poboljšavate samo prostor u kojem živite, nego utječete na razvoj osjećaja pripadnosti i odgovornosti za zajedničko dobro.
Zapamtite : zagovaranje nije aktivnost rezervirana za stručnjake ili političare. Ono je mogućnost i prilika svakog od nas koji želimo da mjesto u kojem živimo bude bolje za nas, naše obitelji, susjede i buduće generacije.
Razmislite danas:
- Što biste željeli promijeniti u svom kvartu ili mjestu? Koji bi bio prvi mali korak koji možete napraviti već danas?
- Tko još dijeli vaše mišljenje? Tko vam može biti partner u zagovaranju rješenja koje imate?
Na svu sreću kod nas već ima veliki broj primjera aktivnih građana koji čak ne moraju biti okupljeni u udrugu ili drugu organizaciju, već djeluju kao neformalna inicijativa i utječu na postavljanje klupa i koševa za otpad, sadnju drveća i uređenje parkova, izgradnju dječjih i sportskih igrališta, postavljanje nadstrešnica na autobusnim stajalištima, postavljanje uspornika prometa, uređenje biciklističkih staza,
otvaranje prostora za mlade, organiziranje kulturnih i društvenih događanja.
Svaka od ovih inicijativa ima neka zajednička obilježja važna za zagovaranje u kvartu a to su:
građani prepoznaju problem koji pogađa veći broj ljudi,
okupljaju istomišljenike,
prikupljaju argumente i prijedloge rješenja,
razgovaraju s onima koji donose odluke,
uporni su i spremni na suradnju.
Poruka našeg teksta je jednostavna: nije potrebno biti političar da biste mijenjali svoju zajednicu. Dovoljno je biti građanin/ka kojima je stalo.
