Svaki mjesec, uz plaću, poslodavac je dužan zaposleniku dostaviti obračun plaće, odnosno platnu listu – dokument koji prikazuje kako je izračunat iznos koji je radniku uplaćen na račun. Iako na prvi pogled izgleda kao tablica prepuna nerazumljivih brojeva i skraćenica, njegova je struktura zapravo jednostavna kada se rastavi na osnovne dijelove. Ovo su dijelovi plaće radnika:
1. Osnovni podaci
Na vrhu obračuna upisani su opći podaci: naziv i OIB poslodavca, ime i OIB radnika, razdoblje za koje se plaća obračunava (primjerice srpanj 2026.), te broj sati koji je zaposlenik odradio tijekom mjeseca (redovni rad, prekovremeni sati, bolovanje, godišnji odmor i slično).
2. Bruto plaća
Sukladno Zakonu o radu (članak 90.b, stavak 1) plaća mora biti ugovorena, utvrđena ili propisana u bruto iznosu. Bruto plaća je početni iznos na osnovi kojeg poslodavac radi obračun a prije oduzimanja doprinosa i poreza. To je najveća stavka na obračunu, ali nije iznos koji zaposlenik stvarno primi na račun. Bruto plaća (Zakon o radu, Članak 90, stavak 3) sastoji se od:
– osnovne plaće (sukladno ugovoru o radu),
– dodataka ( za prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom ili blagdanom gdje je primjenjivo),
– eventualnih bonusa ili naknada.
3. Doprinosi iz plaće
Iz bruto plaće prvo se odbijaju doprinosi za mirovinsko osiguranje (dijeli se na I. stup od 15% i II. stup od 5%). Neki zaposlenici imaju samo I. stup – i to one osobe koje su na dan uvođenja II. stupa (01.01.2002.) imale iznad 50 godina ili onima koje su na dan uvođenja imale između 40 i 50 godina a nisu se uključile u II. stup Kada se ti doprinosi oduzmu od bruto plaće, dobijemo dohodak.
4. Osobni odbitak i porezna osnovica
Od dohotka se dalje oduzima osobni odbitak – zakonom određeni neoporezivi iznos koji svaki zaposlenik ima pravo koristiti (uvećava se ako zaposlenik uzdržava djecu ili druge članove obitelji). Ono što preostane naziva se porezna osnovica – iznos na koji se obračunava porez na dohodak.
5. Porez na dohodak i prirez
Na poreznu osnovicu obračunava se porez na dohodak po propisanoj stopi. Od 2024. godine porezne stope određuju same jedinice lokalne samouprave (gradovi i općine) a koje moraju biti unutar propisanih raspona. Grad Zagreb, primjerice, ima nižu stopu od 23% i višu od 33%. Niža stopa se primjenjuje na iznose porezne osnovice do 5.000,00 EUR, a viša stopa na porezne osnovice iznad 5.000,00 EUR.
6. Neto plaća
Kada se od bruto plaće oduzmu doprinosi, porez i prirez, dobije se neto plaća – iznos koji se radniku isplaćuje na njegov bankovni račun. To je iznos koji je radniku najvažniji u svakodnevnom životu.
7. Doprinosi na plaću (trošak poslodavca)
Na dnu obračuna često se navode i doprinosi na plaću (za zdravstveno osiguranje 16,5%) – ovo poslodavac plaća dodatno, iznad bruto plaće, zaposlenik ih ne vidi na svom računu, ali oni čine dio ukupnog troška rada za poslodavca.
Bruto plaća i doprinos za zdravstveno osiguranje čine bruto II ili ukupan trošak plaće. Ako radnik prima i naknadu za prijevoz i prehranu, onda se i oni zbrajaju u ukupan trošak plaće.
Kako laik može razumjeti obračun plaće?
Najlakše je zapamtiti redoslijed odbitaka kao niz koraka:
Bruto plaća – mirovinski doprinosi = Dohodak – osobni odbitak = Porezna osnovica – porez i prirez = Neto plaća
Ako se ti koraci prate odozgo prema dolje, svaki broj na obračunu dobiva smisao – to više nije nasumična tablica, nego jasan slijed od ukupnog troška rada do iznosa koji stiže na račun.
Savjet
Ako nešto na obračunu nije jasno npr. zašto je neto plaća niža nego što je očekivano – najbolje je provjeriti broj sati, eventualne dodatke ili odbitke (npr. krediti, ovrhe, doprinosi za dodatno osiguranje) te se, ako je potrebno, radnik treba obratiti računovodstvu organizacije u kojoj radi ili knjigovodstvu ili osobi zaduženoj za financije kod svog poslodavca.
Ukoliko imate dodatna pitanja o ovoj temi, obratite nam se na adresu financije@cci.hr
