Udruge kao organizacije koje rade na rješavanju problema u društvu i lokalnoj zajednici a koje druga
dva sektora ne pokrivaju ili nedovoljno pokrivaju svojim radom, promiču vrijednosti kao što su
humanost, uključivost, otvorenost, transparentnost, demokratičnost i druge za građane važne
vrijednosti koje su zapisane u našim formalnim aktima kao što su statut, pravilnik o radu ili drugi
interni akti organizacije koji obuhvaćaju pravedne prakse djelovanja.
Želi li udruga izraditi dokument o pravednim praksama koje promiče u svom radu, jedna od
mogućnosti je izrada kodeksa pravednih praksi koji bi trebao sadržavati elemente prvenstveno
zakonodavne transparentnosti i pravednosti, pravednog zapošljavanja i pravednih radnih uvjeta,
pravednih plaća i drugih beneficija radnika. Svi radnici i volonteri trebali bi imati jednako pravo na
pristup informacijama i transparentnost rada udruge kao i odgovornost prema zajednici i korisnicima.
U današnje vrijeme udruga bi trebala uzeti u obzir i ekološku pravednost kojom provodi politiku
zaštite okoliša i što manjeg lošeg utjecaja na okruženje u kojem djeluje.
Takav kodeks o pravednim praksama počinje od misije udruge i vrijednosti za koje se zalaže. Misija
treba odgovoriti na svrhu postojanja organizacije, biti kratka i jasna svim korisnicima i zaposlenicima,
volonterima, suradnicima i dionicima u zajednici. Vrijednosti koje udruga promiče svakako bi trebale
početi od transparentnosti rada, jednakosti i odgovornosti prema javnosti, dionicima, korisnicima,
donatorima, partnerima. Upravljanje organizacije koje je etičko znači da članovi upravljačkih tijela
djeluju u najboljem interesu organizacije i njezinih korisnika a organizacija se brine da članovi uprave
izbjegavaju sukobe interesa i propisuje to kodeksom o etičnosti ili uključuje u kodeks pravednih
praksi.
Već nekoliko puta spomenuta transparentnost očitovat će se u vidu javnog objavljivanja rezultata
rada koje je dostupno svim zainteresiranim stranama a naročito javno objavljivanje financijskih
izvještaja i proračuna (financijska transparentnost i pravednost pristupa informacijama). Ukoliko je
udruga tek na putu transparentnog djelovanja onda nam se odmah nameće načelo stalnog
poboljšanja koje zahtijeva kontinuirano praćenje i vrednovanje djelovanja kao i mogućnost stalnog
razvoja i obrazovanja onih koji udrugu vode, njome upravljaju ili su zaposleni i volonteri. Organizacija
koja djeluje u skladu s pravednim praksama pruža jednake mogućnosti zapošljavanja a radnicima
osigurava sigurne uvjete rada (udruge su obvezne kao i svi poslodavci u RH redovito ažurirati praksu
zaštite na radu kod ovlaštenih tvrtki). Međusobni odnosi unutar organizacije trebaju odražavati
kulturu suradnje, poštovanja i uključivosti s jasnim pisanim procedurama rješavanja internih
nesuglasica i sukoba.
Pravedne prakse organizacije uključuju odgovorno upravljanje resursima organizacije (u smislu maksimalnog doprinosa misiji organizacije i pravednoj raspodjeli resursa po projektima koji rješavaju
probleme najranjivijih skupina i dovode do značajnih promjena u javnim politikama i životu korisnika)
Odnos poštovanja i zaštita dostojanstva korisnika kao i osiguranje privatnosti korisnika
(pridržavanje zakona o zaštiti osobnih podataka) još je jedna od pravednih praksa koju treba
obuhvatiti kodeksom pravednih praksi ili nekim drugima aktom organizacije. Udruge kao i druge
organizacija civilnoga društva suočene su sa stalnim izazovom održivosti a u njoj se odražava njihova
odgovornost prema zajednici. Trebamo razvijati prakse koje omogućuju i podržavaju održivost naših
organizacija na način da i uključujemo zajednicu u naš rad i donošenje odluka.
Akt o pravednim praksama ili više internih dokumenata koje ove prakse objedinjuju i promiču su „živi
dokumenti“ koji se redovito ažuriraju, nadopunjuju, usklađuju s promjenama zakona, društvenih događanja i trendova, specifičnih potreba organizacije i korisnika kao i nekim neočekivanim i naglim
promjenama unutarnjeg ili vanjskog okruženja.
